Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je masovni pokolj srpskog naroda Sarajevsko-romanijske regije jedan od najbrutalnijih i najbestijalnijih zločina koji su počinile ustaše na pravoslavni praznik Mladence, marta 1942. godine, u Starom Brod, koji nikada ne smije biti zaboravljen.

“Ne samo da se ne smije zaboraviti, već se ne može ni oprostiti. Ni danas 81 godinu kasnije, niti bilo kad ne mogu se oprostiti životi više od 6.000 srpskih majki, očeva, braće, sestara i nejači. NJihovi jauci i sada bole i odzvanjaju Drinom u čijoj vodi su našli svoj vječni dom i to samo zato što su Srbi”- istakao je Dodik za Srnu povodom godišnjice stradanja Srba u Brodu na Drini.

On je naveo da je najmasovnije ubijanje izvršeno 22. marta 1942. godine, ali su nastavljena sve do polovine maja i naglasio da od postanka svijeta nije viđen takav zločin da u jednom danu i to na pravoslavni praznik bude ubijeno toliko ljudi.

Dodik je podsjetio da se istina o ovom zločinu, bolje reći genocidu počinjenom nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu, krila skoro osam decenija, što predstavlja dvostruki zločin – prvo su ih ubile ustaše 1942, a potom i komunistički režim koji je ćutao o ovom zločinu, i još gore prikrivao ga i prekrajao istoriju na štetu Srba.

“Uprkos tome, u svijesti srpskog naroda Sarajevsko-romanijske regije sačuvana je istina i uspomena na ove mučenike. Zato je naša obaveza da čuvamo uspomenu i njegujemo kulturu sjećanja na naše stradale pretke da bi istinu ostavili pokoljenjima koja dolaze. S toga smo, nakon skoro osam decenija, dostojanstveno obilježili mjesto stradanja u Brodu na Drini, i našim potomcima ostavili na brigu i čuvanje spomen-crkvu i spomen-muzej sa imenima stradalnika i mučenika”- naglasio je Dodik.

Dodik je rekao da je dugo i predugo skoro osam decenija, ali je bar danas izgrađeno spomen-obilježje dostojno svake žrtve, svakog djeteta, svake majke, starca i starice koji su na brutalan način život izgubili u proljeće 1942. godine.

“Dobili smo mjesto koje će vječno svjedočiti o strahotama koje je doživio srpski narod Sarajevsko-romanijske regije”- istakao je Dodik i dodao da u plan đačkih ekskurzija i časova istorije svakako treba ubilježiti i Stari Brod gdje će sadašnje i buduće generacije učiti šta je sve preživio srpski stradalnički narod u 20. vijeku.

Prema njegovim riječima, ova spomen-obilježja na samoj obali Drine svjedoče i svjedočiće i o ustaškoj bestijalnosti, a posebno treba da služe za sjećanje i opomenu onima koji brzo i lako zaboravljaju, jer ovaj monstrouzni zločin nije za zaborav, a ni za oprost.

“Tako nešto ne zaslužuje ni žrtve, a ni srpski narod sa područja Sarajeva, Pala, Olova, Kladnja, Han Pijeska, Rogatice, Sokoca i Višegrada čiji su preci u zbjegovima, bježeći od ustaša Jure Francetića, krenuli niz Drinu da bi spas potražili u Srbiji. Međutim, u Višegradu, italijanska vojska nije dozvolila narodu da pređe preko ćuprije i zbjeg je krenuo uz obalu Drine ka selima Miloševići i Stari Brod gdje se nalazila skela. Zlikovci su sustigli zbjeg i mučki ubili više od 6.000 Srba” – podsjetio je Dodik.

On je dodao da samo Drina zna istinu kome je pružila utočište, spas pred razularenom masom ustaških zlikovaca i čija je danas zelena grobnica, te da svijet nikada nije vidio tu surovost i masovnost ubijanja u jednom danu.

Dodik je podsjetio i na riječi akademika Matija Bećković koji je rekao da je Stari Brod “Titanik” za koji niko ne zna, iako je, “u Drini podavljeno više nego u Atlantskom okeanu, na brodu za koji zna čitav svijet”.

Pokolj u Starom Brodu i Miloševićima dogodio se u proljeće 1942. godine, na obali rijeke Drine, u mjestima Stari Brod i Miloševići, na području današnje opštine Višegrad.

Ustaše su u tom pokolju ubile više od 6.000 nenaoružanih Srba, isključivo civila. Jedan broj ljudi utopio se u Drini bježeći od ustaša.

Srpski civili su uglavnom bili iz zbjegova sa područja Rogatice, Višegrada, Han Pijeska, Kladnja, Sokoca, Olova, Pala i Sarajeva.

Srpske civile, nagomilane na obali, napale su ustaše, ubijale ih, mučile, silovale žene i bacale u vodu, a neki su, da bi se spasili od ustaškog noža, sami skakali u ledenu Drinu. Prema izjavama svjedoka, jedan broj nedužnih ljudi spasili su Nijemci i “nedićevci” kada su vidjeli ustaško zvjerstvo i iživljavanje.

Spomen-muzej starobrodskim žrtvama osveštan je u Starom Brodu u septembru 2019. godine. Postavljeno je 27 skulptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu.

Sutra će biti obilježena godišnjice stradanja Srba u Starom Brodu ou organizaciji Odbora za njegovanje oslobodilačkih ratova Vlade Republike Srpske.

Izvor: SRNA