Iako se , kada je riječ o investiranju u obnovljive izvore energije u regionu, stvari posljednjih godina kreću u dobrom smjeru, još uvijek se kaska za  evropskim trendovima  na ovom polju.  U zemljama zapadnog Balkana  osjetan pomak ostvaren je 2023. godine kada  je  značajno povećan  instalisani kapacitet solarnih elektrana. U BiH taj porast je bio  čak 60%, Sloveniji  57%, Hrvatskoj  50%, a i ostale zemlje imaju sličan trend.

Međutim, iako investiranje u obnovljive izvore energije  donosi brojne mogućnosti,  postoje i značajni izazovi  koji još nisu prevaziđeni. Zakonski okvir se razvija, ali je zato i podložan promjenama što dodatno može otežati posao investitorima.

“ Proces dobijanja dozvola često je složen i dugotrajan, što može usporiti realizaciju projekata, ali postoje  napori  da se administrativne procedure  pojednostave i ubrzaju. Još jedan ključni izazov jeste nedostatak adekvatne  elektroenergetske infrastrukture : mnoge zemlje regiona nemaju  dovoljno razvijenu mrežu  koja bi mogla da podrži veći broj projekata, a kapaciteti za balansiranje proizvodnje  iz nestalnih izvora poput  vjetra i sunca su ograničeni”- kaže Nevena Đukić, direktorka kompanije CEEFOR iz Beograda .

Ova kompanija ima iskustvo duže od jedne decenije u sektoru primjene energetske efikasnosti  i obnovljivih izvora energije.

Đukićeva ističe da je i finansiranje jedan od ključnih faktora. Naime, iako postoji interes međunarodnih finasijskih institucija , lokalna tržišta kapitala još nisu  dovoljno razvijena  da omoguće dugoročnu i održivu podršku investicijama u obnovljive izvore. Iazovi postoje i u primjeni zakona  i uvezivanju novih kapaciteta sa postojećom mrežom.

“U Srbiji su posljednjih godina napravljeni  značajni iskoraci, naročito donošeljem Zkona o korišćenju obnovljivih izvora energije , koji je omogućio sistem aukcija za OIE projekte, i bolje definisao prava investitora, ali izaovi i dalje postoje, a slično je i u drugim zemljma regiona”- smatra Nevena Đukić.

Ona dodaje da tu nije kraj  problemima koji još čekaju rješenja.

“Skladištenje energije iz obnovljivih izvora je  ključni element energetske tranzicije , ali je u regionu još u ranoj fazi razvoja. U Srbiji se razmatraju prvi ozbiljni projekti  baterijskih skladišta , a EPS planira modernizciju hidroelektrana kako bi se  omogućilo bolje balansiranje mreže. Optimalna rješenja uključuju  kombinciju decentralizovnih baterijskih sistema , razvoj mikromreža i veću integraciju digitalnih tehnologija u upravljanje proizvodnjom i potrošnjom”- kazala je Nevena Đukić.

Direktorka  CEEFOR – Centra za energetsku efikasnost i održivi razvoj iz Beograda biće i moderator jednog od ključnih panela na predstojećrm Samitu energetike u Trebinju.

“Samit u Trebinju  posto je jedna od ključnih regionalnih platformi  za rezmjenu znanja, iskustava i ideja u sektoru energetike, i ovakvi susreti su od izuzetne važnosti , jer omogućavaju dijalog između predstavnika vlada, investitora, regulatornih tijela i eksperata. To je dobar podsticaj  za saradnju  u regionu , jer energetska tranzicija zahtijeva koordinisan pristup “- smatra Đukićeva.

Šesti samit energetike u Trebinju biće održan od 19. do 21. marta, a dolazi u trenutku kada su globalne  energetske prilike turbulentne, a region traži najbolji način da se pozicionira u energetskoj tranziciji.