Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir rekao je na okruglom stolu o protivpravnosti primjene nametnutih zakona pred Sudom BiH u slučaju predsjednika Republike Srpske da su ovim procesom napadnuti ustavni poredak unutar BiH i Srpske i da je to situacija poslije koje se ne može nastaviti.

“Kad prenesu neku nadležnost, čak i kada su napravili Sud i Tužilaštvo kojih nema u Ustavu BiH, mogli ste da nastavite dalje”- rekao je Budimir u uvodnom izlaganju.

Ističući da su Pale danas ponovo centar dešavanja, Budimir je poručio da na kraju ovog procesa Srpska ne smije da izgubi ono što je armirano kostima ratnika i najmilijih.

Budimir je istakao da je nebitno ko je predsjednik Republike Srpske i kojoj političkoj opciji pripada, ali da je nesporno da je Milorad Dodik osoba sa najjačom političkom snagom i najjačom političkom partijom iza sebe.

“Ono što imamo posljednjih godinu dana jeste politički progon koji je započpeo u teškim međunarodnim okolnostima”- rekao je Budimir i ocijenio da su u međuvremenu nekoliko puta nastupile povoljnije međunarodne okolnosti.

To, dodao je, dovodi političko Sarajevo u šizofreniju jer jedan dio hoće presudu, jedan bi da se to nikad nije dešavalo, a treći bi da Srbi sami odu iz BiH.

“Možemo mi živjeti u kulama od slonovače koje se zovu univerziteti, fakulteti, ali poslije ovoga nećemo imati Srbe kao političke aktere i politički narod u BiH. Imaćete situaciju da se poslanici ispituju za iznošenje političkih stavova u Narodnoj skupštini, koja je već počela”- kaže Budimir.

Ukazao je i da se već pokreće tužba protiv predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade Republike Srpske za proslavu 9. januara, te da oni koji ne shvataju ovu situaciju i momenat smrde na izdaju.

Ovim postupkom, istakao je Budimir, napadnuta je srž svake vlasti, a to je zakonodavna vlast, a izlaz iz svega vidi u povratku Dejtonu ili da Republika Srpska krene svojim putem.

“BiH može trajati samo kao dejtonska BiH, drugačije ne”- rekao je Budimir i ukazao na to da ukoliko ovaj proces u Sudu BiH prođe, slijede novi zakoni, a prvi će biti o državnoj imovini.

Budimir je podsjetio da je predsjednik Srpske u završnoj riječi u Sudu BiH rekao da brani ustavni poredak BiH od Tužilaštva BiH.

Učesnici skupa stava su da treba iskoristiti sve pravne lijekove nakon što bude izrečena prvostepena presuda, pri čemu je u više navrata ukazano na potrebu sabornosti srpskog naroda.

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Goran Marković podsjetio je na činjenice da Kristijan Šmit nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma niti ranijim praksama da se to imenovanje potvrđuje u UN.

Dodao je i da visokom predstavniku ne pripada pravo da tumači Ustav BiH, dok bonska ovlaštenja ne predviđaju da može da se mijenja zakonodavne organe.

Marković je podsjetio i na obavezu predsjednika Republike Srpske da poštuje Ustav i zakone Srpske.

Profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Dimitrije Ćeranić ukazao je na činjenicu da u ovom procesu nisu ispoštovana načela zakonitosti, ukazavši kako pravosuđe BiH kao argument navodi da je Šmitova odluka objavljena na sajtu OHR-a, što ne može biti mjerodavno.

Ćeranić je rekao da u ovom slučaju nema krivičnog djela jer je ukaz potpisan kad nije stupila na snagu Šmitova odluka.

Profesor Univerziteta u Banjaluci Željko Mirjanić kaže da je ovo udar na instituciju predsjednika Republike Srpske, na Ustav Srpske s ciljem izmjene ustavnog uređenja BiH, te da će žalba biti bez obzira kakva se odluka donese.

“Ovo su godine ne zapleta, nego godine raspleta”- zaključio je Mirjanić.

Goran Vasiljević sa Banjalučkog univerziteta upozorio je da je ovaj proces uvod u pravnu nesigurnost, dok je Nina Sajić sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci istakla da ovog okruglog stola ne bi bilo da je BiH pravna država.

“Ovo nije proces pojedincu, nego proces koji ugrožava osnovne postulate prava i demokratije i imaće dalekosežne posljedice”- istakla je Sajićeva.

Učesnici u raspravi osvrnuli su se i na to da Šmit svojim nametnutim izmjenama Krivčnog zakona BiH predviđa zabranu političkog djelovanja, konstatujući da to ne postoji nigdje izuzev možda u totalitarnim režimima.

Ukazano je i na to da je pitanje da li su u procesu u Sudu BiH ispoštovani pravni postuplati nepristrasnog suđenja, a kao jedna od konstatacija čulo se da je Sud BiH instrument pravnog nasilja.

Predsjednik Skupštine opštine Pale Branko Koroman zahvalio je organizatorima i učesnicima skupa što su o ovako značajnoj temi govorili baš na Palama.

Izvor: SRNA