Kakvi su planovi kada je riječ o privlačenju novih investicija i saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima?

Jahorina je lider u investiranju ne samo u Republici Srpskoj, ni u Bosni i Hercegovini, nego možemo reći i u regionu. Jahorina je najveće gradilište poslije ‘Beograda na vodi’. Oko milijardu i po investicija je do sada investirano na Jahorini. Podsjetiću vas da je samo u hotel ‘Jahorina’ kompanije Galens investirano dvjesto pedeset miliona KM, da sada porodica Al Shiddi investira sto pedeset miliona KM, što znači da je samo u dva hotela investirano četiri stotine miliona maraka. Negdje oko pet stotina hiljada kvadratnih metara se trenutno gradi na Jahorini i ono što je važno jeste da sada investitori imaju sigurnost, da znaju da postoji profesionalan i ozbiljan menadžment koji nije opterećen politikom i koji nema nikoga ko će da mu određuje šta i kako treba da radi, nego se uvijek pita struka. To je, po mom mišljenju, ključna stvar koja opredjeljuje svakog investitora da investira upravo na Jahorini.

Sa kojim se najvećim izazovima Olimpijski centar trenutno suočava i na koji način rukovodstvo planira odgovoriti na njih?

Sve što je u ingerenciji rukovodstva Olimpijskog centra ‘Jahorina’ smatramo da je rješivo. Najveći problem predstavljaju stvari na koje ne možemo da utičemo. Evo, recimo, rat na Bliskom istoku, koji može ozbiljno da ugrozi predstojeću ljetnu sezonu. Nedolazak turista iz arapskih zemalja može pogoditi i Jahorinu, i Bjelašnicu, i Sarajevo, kao i sva mjesta u regionu koja su posjećivali.

Najviše mogu da nas poremete globalna kretanja, ratovi, poskupljenje cijena goriva i kerozina, zbog čega će ljudi manje putovati. To su problemi koji opterećuju svaku turističku destinaciju, dok je sve ono što je u našoj ingerenciji lako i brzo rješivo.

Često se može čuti da je razvoj Jahorine rezultat snažne političke podrške institucija Republike Srpske. Koliko je politika pomogla razvoju Olimpijskog centra, a koliko ponekad predstavlja teret?

Razvoju Olimpijskog centra ‘Jahorina’ najviše je doprinio predsjednik Milorad Dodik. Njegova vizija razvoja Jahorine implementira se kroz poslovanje Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina i menadžmenta. Ne mislim da je politika bilo čime odmogla Jahorini. Javnih investicija nema bez politike, a tek nakon investicija Vlade i države dolaze i privatne investicije. Jahorina je dobar primjer odlične saradnje javnih i privatnih investicija, kao i razvoja lokalnih zajednica.

Da li smatrate da bi razvoj Jahorine bio moguć ovim tempom bez podrške Vlade Republike Srpske i javnih investicija? Gdje povlačite granicu između javnog interesa i ekonomskog opravdanja?

Država i Vlada Republike Srpske rade infrastrukturne projekte. Infrastrukturni projekti često nemaju ekonomsku opravdanost ako bismo gledali isključivo ekonomsku isplativost. Kada bismo tako posmatrali stvari, i izgradnja auto-puteva bi stala, jer se kod nas rapidno smanjuje broj stanovnika. Više stanovnika ode iz Bosne i Hercegovine ili umre nego što se rodi i, kada bismo tako gledali, nijedan infrastrukturni projekat ne bi bio izgrađen ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji Bosne i Hercegovine. Mi stvaramo resurse, a resursi su ono što kasnije razvija cijelu državu. Bez resursa ne možemo razvijati svoju ekonomiju, a u njihovoj izgradnji ne može se gledati isključivo ekonomska isplativost. Autoput, gasovod i turistička infrastruktura rijetko kada će sami po sebi biti isplativi, ali benefiti koji dolaze od tih resursa dovode do povećanja BDP-a, povećanja javne potrošnje i jačanja budžeta.

Vi ste često aktivni i u političkom prostoru. Da li Vam politički angažman olakšava ili otežava vođenje velikih razvojnih projekata na Jahorini?

⁠Ne mislim da mi politički angažman otežava razvoj Jahorine. Mislim da je to moj lični izbor i uvijek ga odvajam od odnosa prema ljudima i odnosa prema investicijama. Najbolji reper za to mi je kada ponekad sletim na aerodrom i dočekaju me taksisti u Sarajevu, pa mi kažu: “Poštujemo te zato što imaš stav, ali nam se ne sviđa to što pričaš.” Poznato je da su taksisti glas naroda.

Pojedini opozicioni političari dovode u pitanje način finansiranja i poslovanja Olimpijskog centra “Jahorina”. Da li se vode istrage u vezi poslovanja i finansiranja?

Kao što sami vidite, opozicija u Republici Srpskoj praktično ne postoji. Oni se više bave sami sobom i mogu vam reći da mi u posljednje vrijeme čak i nedostaju. Što se istraga tiče, istrage treba da postoje i svi nadležni organi treba da rade svoj posao.

Nedavno je bila velika akcija MUP-a Republike Srpske na Jahorini s ciljem pronalaska zaštitara koji ilegalno obavljaju tu djelatnost. Smatrate li da je to povezano s Vašim kritikama upućenom ministru unutrašnjih poslova Republike Srpske Željku Budimiru?

Iskreno, sumnjam da je to povezano s gospodinom Budimirom. Gospodin Željko Budimir, šta god da je radio, rijetko se miješao u svoj posao. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske ozbiljna je institucija, stvarana decenijama, od gospodina Mića Stanišića, Sredoja Novića, Dragana Lukača i Siniše Karana, i čak ni Željko Budimir nije u stanju da tu nešto pokvari.

Već duži period upozoravam da kriminalne grupacije ostvaruju dobit preko betonare i agencija za obezbjeđenje. O tome sam javno govorio, podnosio prijave i preduzimao konkretne aktivnosti. Kao rezultat tih aktivnosti, mafijaška betonara je zatvorena.

Sada, osnivanjem agencije Olimpijskog centra “Jahorina”, u ime Vlade Republike Srpske, staćemo u kraj kriminalcima koji preko agencija za obezbjeđenje ostvaruju svoje interese.

Nažalost, najveći teret te borbe pada na mene, zbog čega sam vrlo često na udaru novinara koji su plaćenu od strane ljudi iz krimogenih sredina koji ostvaruju svoje interese kroz poslove na Jahorini.

Izvor: Klix